[37] Protesti u Madridu 2011. i 2012. zbog finansijske krize u zemlji. Tokom prve decenije 21. veka u Španiji je znatno povećan broj stranaca, sa dva posto 2000. na dvanaest posto 2010. da bi tokom poslednjih nekoliko godina bio u padu. Španija je 2005. ozakonila istopolne brakove. Pad vrednosti nekretnina 2008. doveo je finansijske krize i velike nezaposlenosti, smanjivanja vladinih izdataka, obnove katalonskog nacionalizma a Arapsko proleće podstaklo je stanovnike Španije na proteste tokom 2011.
maja 1982. postala članica NATO. Iste godine, prvi put nakon četrdeset tri godine, na vlast je došla levičarska Španska socijalistička radnička partija (PSOE). Četiri godine kasnije 1986. Španija je postala članica Evropske ekonomske zajednice, preteče Evropske unije. Socijalisti su na vlasti ostali do 1996. kada ih je smenila Narodna partija (šp. Partido Popular) (PP). Španija je 1. januara 2002. postala članica Evrozone a tokom nekoliko narednih godina ostvarila je snažan privredni rast, znatno veći od proseka Evropske unije. Međutim, mnogi ekonomisti su na vrhuncu privrednog rasta upozoravali da će zbog izuzetno visokih cena nekretnina i velikog trgovinskog deficita doći do ozbiljnog privrednog kolapsa.
Obala je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske sa mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika. Klima[uredi | uredi kôd] Španjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednačen reljef utječe na veliku klimatsku raznolikost. Često se za klimu Španjolske kaže da je sredozemna (mediteranska).
Cestnina za tovornjake v Španiji - Španija - DKV Mobility
i XX. veku: Ustav iz Bayone (1808. ) – zapravo i nije ustav. Nakon Ustanka u Aranjuezu, Napoleon je sazvao u Bayoni skupštinu španjolski plemenitaša pred koje je stavio tekst ustava, koji su zatim oni izglasali 8. srpnja 1808. Španjolska je bila organizirana kao nasljedna monarhija, s kraljem kao centrom moći, ali koji je morao poštivati prava građana zajamčena ustavom. Potom dolazi na prijestolje Napoleonov brat Josip I.
Šport - RTV SLO
Sofascore - World Cup 2022 live scores & schedule
Duž sredozemne obale postojale su brojne trgovačke naseobine Feničana, Grka i Kartaginjana. Rimsko carstvo i Gotsko kraljevstvo[uredi | uredi kôd] Tokom Drugog punskog rata, između 210. i 205. pre nove ere, Rim je osvojio kartaginjanske kolonije na Sredozemlju. Rimljanima je bilo potrebno skoro dva veka za potpuno osvajanje Iberijskog poluostrva, da bi njime vladali više od šest vekova. Keltsko i iberijsko stanovništvo postepeno je romanizovano (latinizovano). Lokalne vođe su postale deo rimske aristokratije[8] a Hispanija je postala žitnica Rimskog carstva, izvoznik zlata, vune, maslinovog ulja, i vina.
NJena ideologija se temeljila na falangizmu, varijanti fašizma koji je posebno naglašavao borbu protiv komunizma; katoličanstvu i nacionalizmu. Godine 1949. preimenovana je u Nacionalni pokret (šp. Movimiento Nacional). Nakon Drugog svetskog rata Španija se nalazila u političkoj i ekonomskoj izolaciji, van članstva u Ujedinjenim nacijama.
Republika je ponudila političku autonomiju oblastima u kojima se govore manjinski jezici (Baskiji, Kataloniji, i Galiciji) i dala je pravo glasa ženama. Vlast su predvodile levičarske snage. Sa pogoršavanjem privredne situacije, uzrokovane Velikom depresijom, politička dešavanja u Španiji postaju haotična i nasilna. Španski građanski rat i diktatura[uredi | uredi kôd] Nakon pobede Narodnog fronta na izborima 16.
Apartma Dar DIAFA Imssouane (Maroko Imsouane) - Booking.com
Narodna partija Marijana Rahoja pobedila je na izborima održanim 2011. godina a Rahoj je postao premijer. Kralj Huan Karlos je abdicirao 19. juna 2014. u korist svog sina koji je postao kralj Felipe VI. Povezani tekstovi[uredi | uredi kôd] Popis španjolskih vladara Politika[uredi | uredi kôd] Ustav[uredi | uredi kôd] Španjolska ima dugu i nestabilnu povijest svoje ustavnosti, ponajprije zahvaljujući političkim previranjima u XIX.
[34] Lokalna islamistička grupa, podstaknuta delovanjem Al Kaide, izvršila je 11. marta 2004. najveći teroristički napad u istoriji Španije, u kom je stradala 191 osoba a ranjeno je 1. 800, postavljanjem bombe u madridskom metrou. [35] Iako se prvobitno sumnjalo da je to delo baskijske grupe ETA, ubrzo je utvrđeno da se radi o islamistima. S obzirom da je trebalo da uskoro budu održani opšti izbori ovaj događaj je izazvao političke kontroverze. [36] Na izborima održanim 14. većinu je osvojila Socijalistička partija, predvođena Hose Luisom Rodrigezom Zapaterom.
((ŠPORT>>>)) Belgija Maroko in prenosi v živo online